Banane svoj puni potencijal daju u zrelom obliku, kada su lagano mekane, žute i s par tamnih mrlja, budući da tada imaju najveću nutritivnu vrijednost.

Banane su danas jedno od najraširenijeg i najčešće konzumiranog voća. Odmah nakon jabuka. Ne samo zbog toga što su dostupne tokom cele godine, iako kod nas nažalost samo iz uvoza, nego i zbog činjenice da u različitim stupnjevima njihove zrelosti daju drugačiji okus i nutritivnu vrednost. A činjenica da ih možemo koristiti kao sastojak brojnih obroka, poslastica te takozvanih “zdravih” recepata daje im dodatno na vrednosti.

Vrste banana

Prema podrijetlu

Kod banana poznajemo dve glavne sorte s obzirom na njihov predeo, a potom kod svake banane možemo “laički” odrediti podelu na različite vrste s obzirom na nivo zrelosti. Glavne sorte banana su Musa sapienta ili Musa nana poznatija kao i slatka banana dok je Musa paradisiacal oznaka za tzv. brašnastu bananu. I dok slatkoj banani ime samo govori da daje više slatkasti okus,  brašnasta banana je bogatija škrobom pa se stoga često koristi i kao zamena škrobnom povrću poput krumpira, mrkve ili batata.

Prema stupnju zrelosti

Prema stupnju zrelosti, banane možemo podijeliti na nezrele, zrele i prezrele. Zrele banane imaju najveću nutritivnu vrijednost, a prepoznati ih možemo po tome što im je kora jarko žute boje sa nekoliko crnih točkica. Nezrele banane su one koje su tvrde na dodir i na čijim vrhovima možete uočiti zelenu boju i često u prodavnica možemo naići upravo na nezrele banane budući da se one i beru dok još nisu zrele. Stajanjem na zraku banane i dalje sazrevaju pa je uvek bolje kupiti nezrele od zrelih ili prezrelih banana, osim u slučajevima kada ćete ih koristiti neposredno nakon kupovine. Prezrele banane su one koje su na dodir mekane, a kora im ima izražene i brojne smeđe i crne točke ili mrlje. Prezrele banane se općenito ne preporučaju u uobičajenoj prehrani budući da imaju visok sadržaj šećera koji im daje slatkasti okus i povisuje glikemijski indeks, odnosno razinu glukoze u krvi brzo. S druge strane, prezrele banane su idealne kao zaslađivač u desertima, kolačima ili keksima, posebice kod djece kod kojih se često pazi na unos jednostavnih šećera.

Skladištenje banana

Banane nastavljaju zreti nakon branja i to najbolje na sobnoj temperaturi. Obično zrele banane mogu stajati na sobnoj temperaturi do 3 dana pre nego postanu prezrele. U slučaju da im želite produžiti vreme zrenja, mogu se skladištiti i u hladnjaku međutim u tom slučaju će kora vrlo brzo postati smeđa i/ili crna. To nikako nije razlog za uzbunu jer će sam plod i dalje biti zreo, jestiv i ukusan. Na taj način banane mogu “preživeti” do 5 dana.

Kako ubrzati zrenje?

U slučaju da imate nezrele banane, a vrlo brzo vam trebaju zrele za pripremu jela ili obroka, proces zrenja se vrlo jednostavno može ubrzati. Banana se stavi u papirnatu vrećicu zajedno sa avokadom ili jabukom, a količina nastalih plinova će vrlo brzo ubrzati zrenje banane. Ali i avokada.

Konzumacija banana

Preporuka je guliti i rezati banane (u slučaju potrebe) netom prije njihove konzumacije. Razlog tome je što na zraku vrlo brzo oksidiraju i posmeđe te gube na nutritivnom sastavu. Banane je najbolje konzumirati sirove budući da hranjive tvari koje se nalaze u bananama teško mogu preživjeti visoke temperature pečenja pa tako one zrele i prezrele banane u kolačima pridonose isključivo slatkom okusu i kalorijskoj vrijednosti. S obzirom da u organizmu daju brzo-raspoloživu energiju, zrele banane je najbolje konzumirati u jutarnjim ili ranim popodnevnim satima kako bi organizam imao dovoljno energije za dnevne aktivnosti. Iz istog razloga se ne preporučaju navečer osim u slučajevima sportskih aktivnosti gdje je potrebna brzo-raspoloživa energija za rad. Iako su izvrsne i kao mono-obrok, banane se mogu dodavati i kašama za doručak ili smoothiejima, ali pritom je bitno paziti na ostale sastojke kako se ne bi pretjeralo s unosom kalorija i ugljikohidrata. Također je važno da su sirove kako bi se zadržali sve važne hranjive tvari banana, posebno kalij kojim obiluju i koji je važan za zaštitu organizma od brojnih bolesti.