Zimske namirnice i kako ih koristiti

Gljive koje se nakon branja, a prije konzumacije izlože suncu na sat vremena mogu imati isti učinak kao i uzimanje suplemenata vitamina D.

Iako kasna jesen i zima možda nisu većini omiljeno godišnje doba jer kratki i hladni dani zovu za što više vremena u kući, bogatstvo sezonskih namirnica nam i to vrijeme može učiniti poticajnim i efikasnim.

Možda je uvriježeno mišljenje kako su proljeće i ljeto doba kada najviše imamo sezonskih namirnica, ali ako malo bolje pogledamo, kasna jesen i zima nam također osiguravaju bogatsvo okusa i bezbrojne mogućnosti za njihovu upotrebu.

Gljive
Kako ulazimo u jesen sve više i češće nalazimo na gljive. Većina gljiva bogata je svim vitaminima B skupine i njihovom konzumacijom možemo podržati rad imunosnog sustava. Najčešće se uzgajaju šampinjoni koje možemo naći cijele godine, međutim s kišnim i vlažnim vremenom jeseni šume nam pružaju bezbroj raznih drugih jestivih gljiva poput vrganja, bukovača, lisičarki i jablanovača.

Kupusnjače su izuzetno bogate vitaminom C te antioksidansima koji mogu djelovati zaštitno kod pojave raka pa bi se svakako trebale što češće koristiti u prehrani.

Vrganj se koristi i kao svjež i kao sušen, a iako se najčešće možda koristi u jelima s jajima izuzetan okus daje juhama, varivima i gulašu. Bukovače se također mogu sušiti, a u jelima su odlične kao umaci, juhe ili pohane. Zbog karakteristično velikog klobuka, često se koriste u obliku „odrezaka“ kao zamjena za meso. Lisičarka ima nešto slađi okus od drugih gljiva pa je odlična kao punjenje za slane palačinke ili pak umake od gljiva. Jablanovača ima orašasti okus sličan lješnjaku i odlična je u klasičnim jesenskim jelima variva i gulaša.

Bundeva
Ulaskom u listopad obično se na tržnicama počinju pojavljivati različite vrste bundeva. Iako ih ima zaista raznih vrsta, nekako kod nas su najpoznatije muškatna (butternut) bundeva, hokkaido i tzv. „klasična“ crvena. Butternut odnosno muškatna bundeva izuzetno je slatka tako da ju je najbolje koristiti u slatkim jelima poput deserata, slastica i pekmeza, ali i juhe. Klasična „halloween“ budneva nešto je manje slatka od muškatne pa se češće koristi u slanim jelima poput variva ili povrtnih umaka. Hokkaido bundeva je „punog“ okusa nalik kestenu pa ju je najbolje koristiti kao pečenu za salate, žitarice (npr. rižoto) ili kao desert.

Kupusnjače
Ubrajaju se u najzdravije povrće, a sreća je da kupusnjača zaista imamo mnoštvo posebice u zimskim mjesecima. Pojedine znaju biti dosta intenzivnog mirisa zbog spojeva koje sadrže, ali dobro u samom okusu jela taj miris više ne dolazi do izražaja. Djeci, ali i nekim odraslima kupusnjače i nisu omiljeno jelo međutim dobrim načinom pripreme i upotrebe u kuhinji mogu biti izvrsno jelo, i vizualno, i okusom i mirisom. Kupus se najčešće koristi sirovi na salatu, ali i za variva, jela s tijestom ili u zimskim mjesecima najčešće – kiseljenje za sarmu. Prokulice su najukusnije pečene u pećnici poslužene kao prilog ili na salatu, ali i kao sastojak krem juha. Brokula je izvrsna namirnica za povrtne umake za tjesteninu ili njoke ili zapečena u pečnici. Od cvjetače se zaista mogu pripremati brojna jela, ali nekako je najbolja za pripremu pire-a, juha ili kao pohana.

Izvor: coolinarika.com

Monodijeta sa bundevom

Šta znači monodijeta? Najprostije rečeno to je ishrana jednom vrstom hrane jabukom na primer ili određenim tipom hranljivog proizvoda kao što je povrće.

Na taj način veoma brzo se skidaju kilogrami tako što se jede omiljena hrana, a ovo dijetu čini ne samo brzom, nego i jednostavnom i prijatnom za praćenje.

Nedostatak ovog režima ishrane je nedostatak raznovrsnosti hranljivih materija koje se nabavljuju iz različitih proizvoda, kao i to što dijeta ne može da se primenjuje duže vreme, zato što je moguće prezasićavanje nekim određenim vitaminom ili nikroelementom koji preovladava u toj hrani. Ipak kao mogućnost za brzo mršavljenje monodijeta je odličan izbor i zbog toga se primenjuju mnoge mogućnosti za sprovođenej ove dijete.

Za jesen jedan od najpogodnijih predloga je bundeva. Čineći je za nedelju dana glavnim akterom za stolom dobijamo sve korisne materije koje ona nudi – vitamine iz B kompleksa, C, A, beta karotin, konvertiran u vitamin A. Mikroelemente u bundevi predstavljaju kalijum, bakar, mangan, gvožđe, magnezijum, fosfor i možemo njima da obogatimo organizam.

Bundeva je hranljivi proizvod koji nudi mnogo mogućnosti za obradu i prema tome mnogo recepata za pripremu – pečena, kuvana, u krem supi, na pari, u salatama i drugom. Jesenja dijeta sa bundevom je stroga i ne koristi upotrebu napitaka kao što je kafa. Njena alternativa u dijeti je zeleni čaj bez zaslađivanja.

Prvog dana monodijete sa bundevom količina hrane je otprilike ½ kilograma kuvane bundeve podeljenje na 4 porcije za dan.

Drugog dana se predviđa 800 grama pečene bundeve takođe podeljene na 4 porcije.

Trećeg dana od bundeve može da se napravi krem supa sa krutonima za ručak, a od ostalog dela da se napravi salata. Neophodna količina bundeve je otprilike četvrtina kilograma, a za salatu je potrebno i 100 grama krompira, 100 grama cvekle i struk praziluka. Skuvana bundeva i krompiri se pomešaju sa dinstanim prazilukom i začine se maslinovim uljem i limunom. Salata je za tri unosa sa krem supom.

Četvrtok dana količina bundeve se već samnjuje do ½ kilograma bundeve koja se dili na pečenu i kuvanu u jednakim količinama.

petog dana se jede 300 grama bundeve do posle podne, a večera već uključuje jaje, paradajz i 50 grama sira.

Za 5 do 7 dana se skida 4 do 6 kilograma sa ovom monodijetom, ali ona može da se ponovi najranije nakon mesec dana.