Gljive koje se nakon branja, a prije konzumacije izlože suncu na sat vremena mogu imati isti učinak kao i uzimanje suplemenata vitamina D.

Iako kasna jesen i zima možda nisu većini omiljeno godišnje doba jer kratki i hladni dani zovu za što više vremena u kući, bogatstvo sezonskih namirnica nam i to vrijeme može učiniti poticajnim i efikasnim.

Možda je uvriježeno mišljenje kako su proljeće i ljeto doba kada najviše imamo sezonskih namirnica, ali ako malo bolje pogledamo, kasna jesen i zima nam također osiguravaju bogatsvo okusa i bezbrojne mogućnosti za njihovu upotrebu.

Gljive
Kako ulazimo u jesen sve više i češće nalazimo na gljive. Većina gljiva bogata je svim vitaminima B skupine i njihovom konzumacijom možemo podržati rad imunosnog sustava. Najčešće se uzgajaju šampinjoni koje možemo naći cijele godine, međutim s kišnim i vlažnim vremenom jeseni šume nam pružaju bezbroj raznih drugih jestivih gljiva poput vrganja, bukovača, lisičarki i jablanovača.

Kupusnjače su izuzetno bogate vitaminom C te antioksidansima koji mogu djelovati zaštitno kod pojave raka pa bi se svakako trebale što češće koristiti u prehrani.

Vrganj se koristi i kao svjež i kao sušen, a iako se najčešće možda koristi u jelima s jajima izuzetan okus daje juhama, varivima i gulašu. Bukovače se također mogu sušiti, a u jelima su odlične kao umaci, juhe ili pohane. Zbog karakteristično velikog klobuka, često se koriste u obliku „odrezaka“ kao zamjena za meso. Lisičarka ima nešto slađi okus od drugih gljiva pa je odlična kao punjenje za slane palačinke ili pak umake od gljiva. Jablanovača ima orašasti okus sličan lješnjaku i odlična je u klasičnim jesenskim jelima variva i gulaša.

Bundeva
Ulaskom u listopad obično se na tržnicama počinju pojavljivati različite vrste bundeva. Iako ih ima zaista raznih vrsta, nekako kod nas su najpoznatije muškatna (butternut) bundeva, hokkaido i tzv. „klasična“ crvena. Butternut odnosno muškatna bundeva izuzetno je slatka tako da ju je najbolje koristiti u slatkim jelima poput deserata, slastica i pekmeza, ali i juhe. Klasična „halloween“ budneva nešto je manje slatka od muškatne pa se češće koristi u slanim jelima poput variva ili povrtnih umaka. Hokkaido bundeva je „punog“ okusa nalik kestenu pa ju je najbolje koristiti kao pečenu za salate, žitarice (npr. rižoto) ili kao desert.

Kupusnjače
Ubrajaju se u najzdravije povrće, a sreća je da kupusnjača zaista imamo mnoštvo posebice u zimskim mjesecima. Pojedine znaju biti dosta intenzivnog mirisa zbog spojeva koje sadrže, ali dobro u samom okusu jela taj miris više ne dolazi do izražaja. Djeci, ali i nekim odraslima kupusnjače i nisu omiljeno jelo međutim dobrim načinom pripreme i upotrebe u kuhinji mogu biti izvrsno jelo, i vizualno, i okusom i mirisom. Kupus se najčešće koristi sirovi na salatu, ali i za variva, jela s tijestom ili u zimskim mjesecima najčešće – kiseljenje za sarmu. Prokulice su najukusnije pečene u pećnici poslužene kao prilog ili na salatu, ali i kao sastojak krem juha. Brokula je izvrsna namirnica za povrtne umake za tjesteninu ili njoke ili zapečena u pečnici. Od cvjetače se zaista mogu pripremati brojna jela, ali nekako je najbolja za pripremu pire-a, juha ili kao pohana.

Izvor: coolinarika.com