Dijeta

Dijeta je ključni element održavanja zdravog života i postizanja optimalne telesne forme. Važno je razumeti da dijeta ne znači samo ograničenje hrane, već i usvajanje uravnoteženog pristupa ishrani koji obezbeđuje sve neophodne hranljive sastojke.

Pravilna ishrana ima pozitivan uticaj na opšte zdravlje, energiju, pa čak i mentalno blagostanje. Evo nekoliko ključnih principa koje treba uzeti u obzir prilikom planiranja dijete:

  1. Uravnoteženost: Unos različitih vrsta hrane je ključan kako bi organizam dobio sve potrebne nutrijente. Uključivanje voća, povrća, integralnih žitarica, proteina i zdravih masti u svakodnevnu ishranu obezbeđuje raznovrstan izvor hranljivih sastojaka.
  2. Ograničenje procesuirane hrane: Visok unos obrađenih namirnica često dovodi do povećanog unosa šećera, soli i zasićenih masti. Fokusiranje na sveže namirnice pomaže u smanjenju ovih potencijalno štetnih supstanci.
  3. Kontrola porcija: Važno je pratiti veličinu porcija kako biste izbegli prekomerni unos kalorija. Smanjenje veličine porcija može biti efikasan način kontrole telesne mase.
  4. Redovni obroci: Razmak između obroka trebao bi biti ravnomerno raspoređen tokom dana. Redovni obroci pomažu održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i sprečavaju prejedanje tokom glavnih obroka.
  5. Adekvatan unos vode: Hidratacija je ključna za održavanje zdravlja. Pijenje dovoljno vode podržava rad organa, pomaže u varenju hrane i održava kožu hidriranom.
  6. Prilagođavanje individualnim potrebama: Svako je jedinstveno, pa je važno prilagoditi dijetu individualnim potrebama i ciljevima. Osobe s različitim nivoima fizičke aktivnosti, uzrasta i zdravstvenim stanjima mogu imati različite nutritivne potrebe.

Pre nego što započnete bilo koju dijetu, preporučljivo je konsultovati se sa stručnjakom za ishranu ili lekarom kako biste osigurali da odabrani plan ishrane odgovara vašim potrebama i zdravstvenom stanju.

10 najboljih namirnica za zdravlje

1. Voda
Pijte 8 do 12 šoljica vode dnevno.

2. Tamnozeleno povrće
Jedite tamnozeleno povrće najmanje tri do četiri puta nedeljno. Dobre opcije uključuju brokoli, paprike, prokulice i lisnato povrće poput kelja i spanaća.

3. Cele žitarice
Jedite integralne žitarice najmanje dva ili tri puta dnevno. Potražite integralno pšenično brašno, raž, ovsene pahuljice, ječam, amarant, kvinoju ili više zrna. Dobar izvor vlakana ima 3 do 4 grama vlakana po porciji. Odličan izvor ima 5 ili više grama vlakana po porciji.

4. Pasulj i sočivo
Pokušajte da jedete obrok na bazi pasulja bar jednom nedeljno. Pokušajte da dodate mahunarke, uključujući pasulj i sočivo, u supe, variva, tepsije, salate i umake ili ih jedite obične.

5. Riba
Pokušajte da jedete dve do tri porcije ribe nedeljno. Porcija se sastoji od 3 do 4 unce kuvane ribe. Dobar izbor su losos, pastrmka, haringa, plava riba, sardine i tunjevina.

6. Bobice
Uključite dve do četiri porcije voća u svoju ishranu svakog dana. Pokušajte da jedete bobičasto voće kao što su maline, borovnice, kupine i jagode.

7. Zimska tikvica
Jedite tikvice od putera i žira, kao i drugo bogato pigmentirano povrće tamno narandžaste i zelene boje poput slatkog krompira, dinje i manga.

8. Soja
25 grama sojinih proteina dnevno preporučuje se kao deo dijete sa niskim sadržajem masti kako bi se smanjio nivo holesterola. Probajte tofu, sojino mleko, edamame soja, tempeh i teksturirani biljni protein (TVP).

9. Laneno seme, orasi i semenke
Dodajte 1 do 2 kašike mlevenog lanenog semena ili drugih semenki u hranu svakog dana ili uključite umerenu količinu orašastih plodova – 1/4 šolje – u svoju dnevnu ishranu.

10. Organski jogurt
Muškarcima i ženama između 19 i 50 godina potrebno je 1000 miligrama kalcijuma dnevno i 1200 miligrama ako su stariji od 50 godina. Jedite hranu bogatu kalcijumom, kao što su nemasni ili nemasni mlečni proizvodi tri do četiri puta dnevno. Uključite organske izbore.

Da li znate sa kojom hranom možete ojačati imunitet?

Za snažan imunitet, potrebno je tokom cele godine paziti na način života uključujući prehranu, aktivnost te izloženost toksinima, stresu i vanjskim nepovoljnim čimbenicima.

Dolaskom zime sve više se počinje pričati o imunitetu i kako očuvati zdravlje u zimskim mesecima. Posebno ukoliko imamo vrtiću i školsku decu koja se kreću u kolektivu pa su stoga često bolesna.

U želji za brzim i kratkoročnim delovanjem na imunitet, neretko pribegavamo tzv. instant-rešenjima u obliku dodataka prehrani ili prirodnih preparata. Iako većina njih, ovisno o sastavu i izvor naravno, mogu biti sjajna podrška imunitetu, nije tajna kako se imunitet gradi od rođenja i tokom cele godine.

Prehrana i imunitet

Prehrana je slobodno možemo reći glavna stavka u izgradnji imuniteta. Tokom detinjstva i odrasle dobi, ono što konzumiramo uvelike utiče na način kako će se naše telo ponašati i braniti protiv bolesti.

Iako kada govorimo o prehrani uvek govorimo o raznovrsnosti, uravnoteženosti i umerenosti, za podržanje imuniteta je također bitno konzumirati hranu koja je što manje prerađena. Na taj način možemo osigurati da zaista maksimalan broj hranjivih tvari iz hrane dospe u organizam i preuzme svoje funkcije koje će doprineti jačem imunitetu i snažnijem organizmu.

Hranjive tvari za očuvanje imuniteta:

Vitamin C: jedan od najjačih antioksidanasa u obrani organizma od bolesti (agrumi)
Vitamin E: uz vitamin C snažan antioksidans za jačanje imunološkog sustava (orašasti plodovi, biljna ulja)
Železo: prenosi kisik u organizmu te sudeluje u obrani protiv infekcija (meso, tamnozeleno povrće)
Cink: snažan antioksidans koji štiti stanice od delovanje vanjskih neželjenih uzročnika (meso, tamnozeleno povrće)
Lecitin: izvor vitamina B skupine te može delovati u sprječavanju osećaja umora (jaja, avokado, grahorice)

Koju hranu odabrati za podržati imunitet?

Osim što je važno konzumirati što manje prerađenu hranu, u odabiru hrane uvijek je poželjno gledati onu koja je sezonska i sveža. Tu se posebice misli na voće i povrće koje ima svoju sezonalnost i to trebamo poštivati. Cele godine.

Voće

Obzirom da većina ipak više pažnje prehrani i imunitetu pridaje u zimskim mjesecima, priroda je tu zaista učinila svoje pa tako s krajem jeseni i početkom zime u vrhunac sezone dolaze agrumi koji su izuzetno bogati vitaminom C.

Povrće

Od povrća, s dolaskom jesenskog/zimskog vremena naglasak je tamnozelenom povrću kao i povrću iz porodica bundeva.

Postoji li raspored konzumiranja hrane u svrhu očuvanja imuniteta?

U principu ne postoji točan raspored konzumiranja namirnica. Svaki organizam je jedinstven i nekome će odgovarati jedno, dok će nekome drugome odgovarati drugo.

Ono što je načelno pravilo je da se voće i povrće probavlja puno brže nego žitarice, meso i mliječni proizvodi te ih je stoga preporučljivo konzumirati pre nego hranu koja se probavlja dulje.

Nordijska dijeta

Konačno su prošli praznici i iza nas su dani ispunjeni druženjem, ali i kaloričnom hranom, tortama i kolačima. Sigurno ste za ovo vreme nabacili koji kilogram, pa je sada idealno vreme da se vratite zdravijem režimu ishrane i povratite željenu kilažu. A u tome vam značajno može pomoći jedna od najpopularnijih dijeta, odnosno načina ishrane, u poslednje vreme – Nordijska dijeta.

Ova dijeta je idealna ako želite da izgubite višak kilograma, ali i ako želite da se zdravije hranite i tako pozitivno utičete na svoje psihičko i fizičko zdravlje. Nutricionisti smatraju da je ovaj način ishrane jedan od najzdravijih, jer se bazira na zdravim namirnicama i nikako nije restriktivan.

Šta je Nordijska dijeta?
Ova dijeta je stvorena kada su zdravstveni stručnjaci shvatili da zemlje u severnom delu Evrope imaju mnogo niži nivo gojaznosti, od Amerike. Pa se iz tog razloga ova dijeta bazira na tradicionalnoj kuhinji iz Finske, Danske, Švedske, Norveške i sa Islanda.

Jedna od olakšavajućih okolnosti je to što ova dijeta nije restriktivna, ne moraju da se broje kalorije i ne postoji ograničenje u korišćenju, ako želite možete se do kraja života ovako hraniti. Način ishrane je baziran na povrću, sezonskoj hrani, mršavim proteinima, kompleksnim ugljenim hidratima i zdravim mastima.

Takođe potrebno je da što više jedete zdravu i organsku hranu, izbacite prerađenu hranu sa aditivima i pripremate hranu kući.

Nordijska dijeta može vrlo lako da se primeni i kod nas jer se skoro svaki obrok planira oko zimskog povrća koje je trenutno u ponudi, kao što su kupus, kelj, prokelj i brokoli. Dodatak jelima uvek mogu biti jaja i riba. Takođe ono što je veliki plus ove dijete je to što se ishrana bazira na sezonskoj hrani, pa vam neće stvarati dodatni trošak.

Hrana i piće koje treba izbegavati:
• šećer
• sokovi puni šećera
• mesne prerađevine
• brza hrana
• hrana sa aditivima

Hrana koju možete jesti, ali retko:
• crveno meso

Hrana koju možete jesti u većim količinama:
• divljač
• jaja
• sir
• jogurt

Hrana koju možete da jedete:
• rečna riba i morski plodovi
• svo povrće
• svo voće
• orašasti plodovi i semenke
• ražani hleb
• brašna od celog zrna
• mlečni proizvodi sa niskim procentom masti
• sveži i suvi začini
• ulje od uljane repice

Primer trodnevnog jelovnika
Dan I
• Doručak: Kaša od ovsenih i raženih pahuljica sa brusnicama
• Ručak: Burgeri od cvekle sa svežom salatom
• Večera: Salata od krastavaca, zelene salate, ukiseljenje cvekle, sa kuvanim jajima, belim lukom i dimljenim lososom

Dan II
• Doručak: Mafini od raženog brašna sa brokolijem i golicom
• Ručak: Krem čorba od praziluka i spanaća
• Večera: Bakalar pečen u rerni sa prokeljom i brokolijem

Dan III
• Doručak: Sutlijaš sa cimetom
• Ručak: Pečena piletina sa grilovanim povrćem
• Večera: Krem čorba od krompira sa dimljenim lososom

Nordijska dijeta – PREDNOSTI
Uz pomoć ove dijete ćete moći da izgubite višak kilograma, ali i da održavate željenu kilažu.

Smanjuje rizik od mnogih hroničnih oboljenja i smanjuje krvni pritisak.

Normalizuje nivo holesterola u krvi i povoljno utiče na prevenciju dijabetesa tipa 2 i insulinsku rezistenciju.

Odličan je način da izbacite prerađenu i hranu punu aditiva iz svoje ishrane.

Nordijska dijeta – MANE
Ukoliko prestanete sa ovim načinom ishrane ili ga se ne budete pridržavali moguće je da će vam se kilogrami vratiti.

Ne postoje određene grupe ljudi kojima se ovakav način ishrane ne preporučuje. Naravno ukoliko ste alergični na neke od namirnica koje su preporučene u ovoj dijeti, njih treba izbaciti i zameniti sa odgovarajućim alternativama.

Kao i uvek, pre bilo kakvog započinjanja nove dijete ili menjanja celokupnog načina ishrane, obavezno se konsultujte sa svojim izabranim lekarom ili nutricionistom. Oni će najbolje znati da li je ovakav tip ishrane dobar za vaše zdravlje ili ne.

Izvor: https://yes2health.xyz

Zašto je kora limuna korisna i kako da je koristimo?

Ako ste od onih koji bacaju kore limuna nakon što su iscedili sok, vreme je da prestanete to da radite, zato što se tako lišavate mnogih koristi limunove kore. Kore limuna imaju visok sadržaj vitamina C, pektin, kalcijum, kalijum, vlakna, AHAs (alfa hidroksi kiseline) i flavonoide kao što su d-limonin.

Proučavanja pokazuju da kore limuna mogu da pomognu u:

– smanjivanju težine:

– jačanju zdravlja kostiju;

– koži i srcu;

– usnoj higijeni;

– imunološkom sistemu;

– može da leči oksidativni stres;

– može da ima antikancerogena svojstva;

– da leči gljivične infekcije;

– da leči kamenje u žuči.

Osim toga, one mogu da budu od velike pomoći kao prirodni i netoksični pročišćavajući preparati za domaćinstvo, repelenti protiv insekata i dezodoransi.

Kulinarska upotreba limunove kore

Kora limuna, ili tačnije izrendana kora limuna se masovno koristi za začinjavanje hrane, kao dopuna i za dodavanje ukusa u supe, salate, aromatizovano kiselo mleko i dresinge.

Kore limuna se izrendaju i tako se uključuju u marinade ili se koriste u začinima za pravljenje jela kao što su riba sa limunom i biberom i pile sa limunom. Kora limuna može da se sipa u masnoće za kuvanje kao što su maslinovo ulje ili maslac, kako biste dodali pikantan ukus u jela kao što su jufka i pasta.

Konzumiraju se i ušećerene kore limuna i mogu da se uključe u razna pečena jela, kao što je merenge paj sa limunom.

Voda od limunovih kora

Od kora limuna skuvanih u vodi, dobija se ukusan i zdrav napitak.

Čaj od kore limuna

Dodajte prah od kore limuna u ključalu vruću vodu. Pomešajte sa čajem u prahu ili biljnom smesom po vašem izboru. Dodavanje đumbira čini napitak još svežijim.

Kako da napravimo limunovu koru u prahu?

Limun može da se zamrzne i nakon toga da se izrenda na sitno kako bi se dobio prah od kore limuna. Druga metoda je da ispečete kore limuna na 90°C i da ih sameljete kako biste dobili koru od limuna u prahu.

Hranljiva vrednosti kora limuna

Porcija od 100 g kore limuna sadrži:

– 134 mg kalcijum;

– 160 mg kalijuma;

– 129 mg vitamina C;

– 6 g vlakana;

– 160 mg kalijuma.

Neželjeni efekti unosa kore limuna

Iako se kora limuna obično smatra bezbednom za konzumaciju, postoje izveštaji o nekim neprijatnim neželjenim efektima. Ona treba umereno da se konzumira, s obzirom na to da sadrži i oksalate. Ne sme da se uzima više od 80 mg oksalata (RDA), a jedna kašičica kore limuna sadrži 25 mg oksalata.

Zato ograničite unos kore limuna do manje od 3 kašičice na dan. Istraživanja o tome su ograničena, ali bolje je da izbegavate kore limuna ako ste skloni alergijama ili ste trudni ili dojite. Uvek se konsultujte sa predstavnikom medicine pre nego što učinite radikalne promene u svojoj dijeti.

Ako držite sve pod kontrolom i ne vidite nikakav problem, znači s vremena na vreme možete pojesti ukusne stvari sa korom limuna kao što su:

– kolači sa limunom;

– limunada;

– mus od limuna.

Saveti za zdrav život!

Primenom ovih saveta osetićete se vitalnije, zdravije i bićete puni samopouzdanja.

Nemojte preskakati obroke
Uvek imajte doručak, užinu, ručak, užinu, večeru.

Neka obrok čine: sveže povrće (zeleno lisnato, narandžasto, mahunarke), sveže voće (sezonsko, koštunjavo), sirove semenke, žitarice od celog zrna: pahuljice, integralno brašno, nemasna mesa, riba – najmanje 1 puta nedeljno, jaja – 3 komada nedeljno, hladno nenprerađena ceđena ulja: maslinovo, suncokretovo…

Doručak je najvažniji obrok
Preskakanje doručka vas neće učiniti mršavijim, naprotiv, osobe koje za doručak jedu žitarice ili peciva vitkije su od osoba koje ne doručkuju ili jedu mesne prerađevine.

Dobar doručak uključuje mleko i mlečne proizvode, kao dobar izvor belančevina i kalcijuma, integralno pecivo ili pahuljice, kao izvor složenih ugljenih hidrata, i voće kao izvor prehrabenih vlakana, vitamina i minerala.

Propustimo li doručak, veća je verovatnoća da će nas tokom dana “napasti” glad koja ce nas naterati da zgrabimo prvu hranu koja nam se nađe u blizini. No, doručak ne deluje pozitivno samo na liniju nego i na mentalne sposobnosti. Deca koja ujtru doručkuju bolje funcionišu, imaju bolju koncentraciju, a starije osobe koje redovno doručkuju rade brže, manje greše i bolje pamte, u odnosu na osobe koje preskaču doručak.

Jedite raznovrsnu hranu
Ne postoji namirnica koja bi zadovoljila sve potrebe našeg organizma u hranljivim sastojcima. Dobra ishrana mora biti raznovrsna.

Voće i povrće su dragoceni u svakodnevnoj ishrani
Voće i povrće su dragoceni u svakodnevnoj ishrani. Ove dve grupe namirnica su bogate vitaminima i mineralima, kao i dijetnim vlaknima i antioksidantima (materije koje čiste krvne sudove). Voće i povrće sadrže nizak procenat masti i predstavljaju niskokaloričnu hranu, pa se njihovom konzumacijom, održava dobra telesna težina i spečava se nastanak gojaznosti. Svakodnevni unos voća i povrća smanjuje rizik od nastanka bolesti srca, dijabetesa (šećerne bolesti), malignih oboljenja.

Trudite se da kupujete sezonsko voće i povrće. Jeftinije je, ukusnije i izbor je veći. Smrznuto ili suvo voće i povrće se takođe računaju. Razmislite koju vrstu voća i povrća najviše volite. Zatim se potrudite da ga jedete malo više i malo češće.

Fizička aktivnost
Koristi od fizičke aktivnosti su mnogobrojne. Ako redovno vežbate primetićete: da imate više energije, kondicije, raspoloženja, smanjenje telesne težne i održavanje poželjene težine, poboljšanje nivoa šećera u krvi, poboljšanje nivo zaštitnog holesterola HDL, poboljšanje ostalih masnoća u krvi, smanjenje krvnog pritiska, smanjenje rizika od stvaranja krvnog ugruška krvi u krvnim sudovima, ublazavanje stresa, pomoć u odvikavanju od pušenja.Spavajte dovoljno
San je neophodan za dobro zdravlje. Spavajte najmanje 8 sati dnevno. Spavanje okrepljuje organizam. Ne ležite i ne ustajte kasno!

Oprezno sa dijetama
Ne preduzimajte dijete u kojima ćete gladovati da bi brzo gubili kilograme. Kilogrami koji se skinu suviše brzo, suviše brzo se i vrate! Obavezno konsultujte nutricionistu i dobićete dijetu koja je skrojena prema vama.

Ne postoje magične pilule za mršavljenje
Lekovi i pomoćna sredstva za koje proizvođači tvrde da služe za mršavljenje – treba izbegavati. Oni su zamka i obmana, a njihov mali učinak plaća se velikom cenom po vitalnost i zdravlje!

Umereno sa pićem
Smanjite upotrebu alkoholnih pića i visokokaloričnih i zaslađenih bezalkoholnih pića. Jedna čaša bezalkoholnog napitka sadrži 80-100 kcal, a njih često nazivamo prazne kalorije, jer ne osiguravaju vredne esencijalne nutrijente a sadrže i veliku količinu energije.

Pijte vodu
Voda je neophodna za dobro zdravlje. Ona pomaže i u regulisanju težine. Što više vode unesete, metabolizam radi brže. Naravno, treba imati meru. Ako je telo naviknuto na neuzimanje vode, ono se zapravo zadržava u predelu članaka, oko bedara i struka. Onog momenta kada krenete sa svakodnevnim preporučenim unosom vode, te naslage će nestati i izgubićete na težini. Voda pomaže i u disanju, regulisanju telesne temperature, pomaže u funkciji mišića, prenosi hranljive i odnosi štetne sastojke. Pomaže u održavanju kože i ten čini lepšim i svežim.

Promenite loše navike u ishrani
Nepravilna ishrana je faktor rizika za nastanak različitih oboljenja: Gojaznost, dijbetes (šećerna bolest), povišen krvni pritisak, arteroskleroza, srčani udar, moždani udar, karijes, alergije, anemije, degenerativne bolesti, rak, kiselost organizma.

Ukoliko je uz nepravilnu ishranu prisutan i dodatni faktor rizika, poput pušenja ili fizičke neaktivnosti, njihov efekat se umnožava i rizik od nastanaka višestrukih poremećaja zdravlja se umnožava.

Izvor: trcanje.rs